Bosna i Hercegovina već godinama bilježi pad nataliteta i negativan prirodni priraštaj, što je jedan od najvećih demografskih izazova u BiH. Statistički podaci pokazuju da je iz godine u godinu sve više umrlih od broja novorođenih.
Prema podacima Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine, u 2023. godini rođeno je 24.938 beba, dok je 34.434 osoba umrlo.
U 2024. godini rođeno je 24.598, dok je umrlo 35.595 osoba.
Kada je riječ o prethodnoj 2025. godini, zaključno s 9. mjesecom, rođeno je 17.465 beba, dok je umrlo 26.600 osoba.
Ukoliko analiziramo podatke iz prirodnog priraštaja, BiH je za samo te tri godine izgubila 29.628 stanovnika.
Bosna i Hercegovina nema populacijsku politiku na državnom nivou, jer su nadležnosti podijeljene po entitetima.
Na ovu temu razgovarali smo s demografom Aleksandrom Čavićem koji nam je kazao kako BiH gubi stanovništvo na osnovu negativnog prirodnog priraštaja i kroz migraciono kretanje.
– Tendencija je jasna i ona je takva, već godinama unazad bilježimo sve lošije rezultate na polju prirodnog kretanja stanovništva i te negativne tendencije se, nažalost, ne usporavaju. Zbog čega je to tako?
S jedne strane, ono je uzrokovano još jednom situacijom. Podsjetiću vas da se broj stanovnika na nekoj teritoriji i njegove strukture oblikuju kroz dva načina. Dakle, jedno je prirodno kretanje, a drugo migraciono kretanje.
Mi, nažalost, i jednu i drugu komponentu koja utiče na broj stanovnika imamo sa negativnim predznakom. Dakle, mi gubimo stanovništvo i po osnovu negativnog prirodnog priraštaja i po osnovu negativnog migracionog salda u pogledu vanjskih migracija, dakle, kroz migraciono kretanje.
Ono što je problematično jeste što ove dvije veličine, da tako kažem, jedna drugu uslovljavaju i postoji međuzavisnost – kazao je Čavić.
Dalje pojašnjava da, u pogledu spoljnih migracija, najviše učestvuje mlado stanovništvo u srednjim godinama, koje je zapravo i osnov za reprodukciju u sadašnjem i u budućem periodu.
– Što je još problematičnije, ne gubimo samo stanovništvo u pogledu migracija kao sadašnji kvantum broja stanovnika, nego i kao potencijal za reprodukciju u budućnosti.
Šta nas je dovelo u tu poziciju? Prije svega dovelo nas je odsustvo u strateškom pristupu u ovoj oblasti – pojasnio je.
Ističe da je neophodno da nadležni organi formulišu odgovarajuće politike u ovoj oblasti, prije svega demografsku strategiju.
Naglašava da je važno formulisati te dokumente i krenuti u njihovo dugoročno provođenje, prenosi Klix.
– Bez dugoročnog strateškog, planskog i sistemskog pristupa mi nemamo nikakve šanse na uspjeh – kazao je Čavić.
Srpskainfo
