Za ukupno 291.976 kilograma kukuruza iz Srbije, krompira iz Egipta i jagoda, breskvi i tikvica iz Albanije u posljednjih 15 mjeseci bila je spuštena rampa za uvoz u Republiku Srpsku jer je u pošiljkama, nakon analiza, utvrđeno prisustvo ostataka pesticida.
S druge strane, u istom periodu za 312.540 kilograma kukuruza iz Srbije izvršena je prenamjena pošiljke u stočnu hranu.
Kako iz Inspektorata Republike Srpske ističu za “Nezavisne novine”, tokom protekle godine Fitosanitarna inspekcija izvršila je pregled 22.712 pošiljki pri uvozu neprerađene hrane biljnog porijekla. Od ukupno uzetih 1.490 uzoraka za laboratorijsku analizu, u 27 pošiljki su utvrđene nepravilnosti.
“Za 17 neurednih pošiljki naložena je mjera zabrane uvoza, vraćanje ili uništavanje pošiljke, a za 10 pošiljki kukuruza za ishranu ljudi izvršena je prenamjena pošiljke za stočnu hranu u prisustvu i pod nadzorom nadležnog inspektora”, navode oni.
Za samo tri mjeseca ove godine Fitosanitarna inspekcija izvršila je pregled 5.661 pošiljke, a u četiri slučaja laboratorijska analiza je bila neuredna.
“Pored pošiljki hrane biljnog porijekla kojima je zabranjen uvoz, naređeno vraćanje ili uništavanje, laboratorijske analize su u 10 pošiljki utvrdile prisustvo aktivnih materija iznad maksimalne dozvoljene koncentracije, ali u granicama mjerne nesigurnosti laboratorije”, navode iz Inspektorata Srpske za “Nezavisne novine”.
Inače, kontrola voća i povrća u Srpskoj obavlja se prilikom uvoza, kako bi se utvrdilo da li je ono zdravstveno ispravno i bezbjedno za ljudsku upotrebu.
Dragoja Dojčinović, predsjednik Udruženje voćara Republike Srpske, kazao je za “Nezavisne novine” da se prilikom proizvodnje voća i povrća koje dolazi iz uvoza koristi mnogo hemije koja je u Srpskoj unazad nekoliko godina zabranjena za upotrebu.
“Mi ipak imamo sigurniju i bolju proizvodnju, dolaze nam inspekcije, rade analizu voća. Više puta lani smo imali nenajavljene kontrole i to na slučajnim uzorcima i sve je bilo u granicama normale. Svi se pridržavamo uputstava”, rekao je Dojčinović.
Dodao je da se prilikom uvoza na granicama ne rade dovoljne kontrole.
“To se uzme samo poneki uzorak koji je spremljen. To je jako nesigurno, a pogotovo južno voće, tretira se opasnijom hemijom”, kazao je Dojčinović za “Nezavisne novine”.
Darko Ilić, predsjednik Udruženja povrtara Republike Srpske, ističe da se ranije znalo kada i u kom periodu se konzumira koje voće i povrće.
“Nije se nekada konzumirao mladi krompir u januaru, februaru, martu, kao ni paprika… Zna se kad je kretalo naše povrće, prvo Hercegovina, pa Lijevče, Semberija i tako dalje. Međutim, mi smo sada svjedoci da se to uvozi 12 mjeseci u godini i troši se. Mi smo ti konzumenti koji tražimo da tog povrća ima 12 mjeseci u godini. Nema više ni zimnica, niti ko kupuje 100 kilograma krompira, ne kiseli se bure kupusa…”, kaže Ilić za “Nezavisne novine”, dodajući da cijena paprika sada u marketima dostiže i devet maraka.
Međutim, kada dođe vrijeme ovog povrća, cijena uvozne robe često zna biti niža od domaće, što ugrožava domaće proizvođače.
