Izlazak napolje po hladnom vremenu može biti izazov za svakoga – od mentalne prepreke da se napusti topli dom, do fizičkih opasnosti poput klizanja po ledu. Situacija postaje zabrinjavajuća ako osećate bol u grudima.
Bol u grudima po hladnoći se često javlja i nije bezazleni simptom.
Iako infarkt može da se dogodi u svako doba godine, rizik od određenih tipova infarkta povećava se tokom zimskih mjeseci.
Zašto osjećamo bol u grudima po hladnom vremenu?
Dah hladnog, svježeg, čistog zimskog vazduha može prijati ako ste dugo bili unutra, ali može i izazvati grčeve u disajnim putevima i otežati disanje, posebno kod osoba sklonih astmi.
Dodatni faktori koji mogu izazvati bol u grudima uključuju promene u atmosferskom pritisku, nisku vlažnost vazduha, vjetar i niske temperature.
Ovi zimski uslovi mogu izazvati negativne reakcije u telu: povećavaju aktivnost nervnog sistema, sužavaju krvne sudove, zatežu plućne mišiće i zgušnjavaju krv. Hodanje kroz dubok sneg ili borba sa jakim vetrom može se osetiti kao ozbiljan napor i staviti neočekivani pritisak na srce.
Kod osoba sa neotkrivenim srčanim problemom, već samo udisanje hladnog vazduha može izazvati bol u grudima. Tokom hladnog vremena krvni sudovi se sužavaju, što može povisiti krvni pritisak i povećati rizik od infarkta ili moždanog udara.
Suženje krvnih sudova tera srce da radi jače kako bi telo održalo zdravu temperaturu. Vjetar i neprikladna odjeća dodatno ubrzavaju gubitak toplote.
Ako tjelesna temperatura padne ispod 35°C (95°F), hipotermija može oštetiti srčani mišić, piše Brown University Health.
Da li su infarkti češći zimi?
Istraživanja pokazuju da se kardiovaskularni problemi češće javljaju tokom hladnijih mjeseci. Jedan od glavnih razloga je biološki: osnovni faktor rizika za infarkt je bolest koronarnih arterija, koja može biti neotkrivena.
Angina, odnosno bol u grudima usled koronarne bolesti srca, može se pogoršati zimi kada se koronarne arterije sužavaju zbog hladnoće.
Koji su simptomi infarkta?
Svi bi trebalo da budu upoznati sa glavnim znakovima infarkta. Hladno vrijeme samo po sebi neće povećati rizik ako ste zdrava osoba, ali prepoznavanje simptoma može spasiti život.
Bol ili nelagodnost u centru ili levom delu grudnog koša, koji traje duže od nekoliko minuta ili se povremeno vraća.
Bol ili nelagodnost u drugim delovima tela, uključujući vrat, leđa, jednu ili obje ruke, ili ramena.
Vrtoglavica, osjećaj nesvjestice, mučnina ili povraćanje – može se javiti i hladan znoj.
Kratak dah – često dolazi zajedno sa bolom u grudima, ali može se javiti i pre njega.
Neobičan ili neočekivan osećaj umora
Ako vi ili neko pored vas osećate ove simptome, odmah pozovite hitnu pomoć.
Važno je napomenuti da žene često imaju drugačije simptome od muškaraca, osećajući bol u vilici, vratu ili leđima. Takođe, žene i osobe sa dijabetesom su pod većim rizikom od “tihog” infarkta.
Budite pametni prema svom srcu
Tokom zimskih meseci važno je nastaviti sa zdravim životnim navikama za srce, kao što bi trebalo tokom cijele godine:
Održavajte zdravu ishranu, redovno se bavite aerobnim vežbama i smanjujte stres.
Kontrolišite faktore rizika: visok krvni pritisak, dijabetes, povišen holesterol i pušenje.
Zaštitite se od hladnoće slojevima odjeće i odgovarajućom opremom.
Ako već imate kardiovaskularne probleme, izbjegavajte teške fizičke napore, poput čišćenja dubokog snega.
Ako osjećate kratak dah ili bol u grudima, posebno pri aktivnosti, odmah potražite ljekarsku pomoć da se isključe srčani ili vaskularni problemi, prenosi B92.
Glas Srpske/Foto: Agencije
