Prošla godina bila je vrlo topla, a 2023., prema dosadašnjim podacima, najtoplija ikada zabilježena. Lednici se tope alarmantnom brzinom, a naučnici su se sve dosad mučili da otkriju zašto.
Naučnici znaju da je otopljavanje podstaknuto nizom uzroka, uglavnom onečišćenje koje zagrijava planetu sagorjevanjem fosilnih goriva i prirodni klimatski obrazac El Niño.
Ali, oni nisu bili dovoljni za objasniti neuobičajeno brz porast temperature.
Nova studija objavljena u časopisu Science kaže da je identifikovala dio slagalice koji nedostaje, a to su oblaci, piše CNN.
Prema istraživanju, nagli talas zagrijavanja bio je pojačan nedostatkom nisko ležećih oblaka nad okeanima – rezultatima koji mogu imati alarmantne implikacije na buduće zagrijavanje.
“Jednostavno rečeno, manje svijetlih, niskih oblaka znači da je planeta “potamnila”, što mu omogućuje da apsorbuje više sunčeve svjetlosti”, rekao je Helge Gosling, autor izvještaja i klimatski fizičar na Institutu Alfred Vegener u Njemačkoj.
Taj se fenomen naziva “albedo” i odnosi se na sposobnost površina da reflektuju sunčevu energiju natrag u svemir.
Naučnici su pretražili satelitske podatke NASA-e, vremenske podatke i klimatske modele i otkrili da je pad niske oblačnosti smanjio albedo planeta na rekordno niske nivoe prošle godine. Područja uključujući dijelove sjevernog Atlantskog okeana doživjela su posebno značajan pad, pokazalo je istraživanje.
Ono što studija još ne može sa sigurnošću da objasni je zašto se to događa.
“Ovo je složena stvar i tako ju je teško razjasniti”, rekao je Gosling.
Izvor: RTV BN /NA
Foto: ETV Bharat
