Cijena jednog grama zlata prešla je famoznu granicu od 100 dolara, jer je jedna unca ovog plemenitog metala (31,1 gram) juče na berzama dostigla novi istorijski rekord od čak 3.120 dolara.
To u prevodu znači da standardna poluga zlata, teška oko 400 unci, odnosno 12,4 kilograma, sada košta više od 1,2 miliona dolara, gotovo duplo više nego prije pet godina, kada je jedna unca koštala 1.517 dolara. Ako je neko imao novca i tada kupio jednu polugu, on je na razlici u cijeni uspio profitirati nevjerovatnih 600.000 dolara, što je vrijednost luksuznog apartmana u nekom od mondenskih odmarališta.
Vrijednost zlata od polovine 2022. godine konstantno raste, a povećanje je bilo procentualno najveće u posljednjih 12 mjeseci. U ovom periodu ovaj plemeniti metal, za kojim vlada velika potražnja, poskupio je za 852 dolara, odnosno 38 odsto.
Ako ove podatke uporedimo sa kretanjem inflacije i vrijednošću, na primjer, dolara, može se lako zaključiti da je ovaj plemeniti metal sigurno utočište za kapital. Primjera radi, prema kalkulatoru inflacije – ukupna stopa inflacije od 2020. do 2025. iznosila je oko 23 odsto, dok je rast vrijednosti zlata bio daleko veći.
Analitičari ukazuju da bi se ovaj rast vrijednosti zlata mogao nastaviti tokom čitave ove, a možda i naredne godine, a na šta ukazuju i trenutni pokazatelji koji otkrivaju da je cijena ovog plemenitog metala samo od početka ove godine skočila za 17 odsto. Oni procjenjuju da bi njegova vrijednost tokom ove godine mogla dostići 3.200, a možda i 3.500 dolara. Kada su u pitanju dugoročne prognoze, postoje procjene da bi zlato moglo dostići vrijednost od 5.000 do 10.000 dolara po unci u narednih pet do deset godina.
Stručnjaci posljednje turbulencije, odnosno svojevrsnu zlatnu groznicu objašnjavaju novim strahovima koji su se pojavili među investitorima, prije svega, zbog posljednjih ekonomskih i trgovinskih potresa do kojih je došlo zbog odluka američkog predsjednika Donalda Trampa da carinama, odnosno tarifama smanji uvoz u SAD, te podstakne domaću proizvodnju, a što bi prema planovima nove administracije trebalo da smanji trgovinski deficit koji je ova zemlja imala u odnosu na neke druge države.
Veliki investitori, ali i centralne banke stoga kupuju zlato pokušavajući da smanje rizike, jer se ovaj plemeniti metal smatra i doživljava kao jedno od najsigurnijih finansijskih utočišta.
Za razliku od ranijih godina, kada je prodavala zlato, Centralna banka BiH odlučila je da promijeni politiku te devizne rezerve učini koliko-toliko sigurnijim. Kako je objavljeno iz ove finansijske institucije, banka je tokom prošle godine povećala učešće monetarnog zlata u ukupnom portfoliju deviznih rezervi i ono trenutno iznosi nešto više od tri odsto. Kako su saopštili, radi se o dodatne dvije tone koje danas vrijede 21,4 milion maraka više nego kada su kupljene. Na ovaj način, kako su istakli iz ove institucije, želi se zaštititi od eventualno novih geopolitičkih, finansijskih, ali i kreditnih rizika. Međutim, da u nekom prethodnom periodu nije prodavala zlato i kupovala obveznice, CB BiH bi se danas mogla pohvaliti daleko boljim finansijskim izvještajem.
Najveći kupci
Prema Svjetskom savjetu za zlato, centralne banke kupile su više od 1.000 metričkih tona zlata tokom 2024, što je treća uzastopna godina značajne kupovine i približno duplo veći iznos prosječne godišnje kupovine u prethodnoj deceniji. Taj trend je nastavljen i tokom 2025. Najveći kupac u januaru ove godine bio je Uzbekistan koji je uvećao svoje rezerve za 8,1 tonu. Slijedi Kina sa pet i Kazahstan 3,8 tona. Poljska je odlučila da kupi 3,1 tonu zlata, Indija 2,8, Češka 1,7 tona, a Katar 1,3.
